Međuvladino povjerenstvo za klimatske promjene (IPCC) objavilo je svoje najnovije izvješće. Klimatski se slom jako ubrzava, utjecaj će biti ozbiljniji od predviđenog i preostaje samo mala šansa da se izbjegnu najgora razaranja. Čak i na sadašnjim razinama, ljudska djelovanja u zagrijavanju klime uzrokuju opasne i široko rasprostranjene poremećaje, prijeteći devastacijom dijelovima prirodnog svijeta i čineći mnoga područja nesposobnima za život, kako stoji u izvještaju.

U onome što su neki znanstvenici nazvali “najmračnijim upozorenjem do sada”, sažetak izvješća globalnog autoriteta za znanost o klimi kaže da se suše, poplave, toplinski valovi i druga ekstremna vremena ubrzavaju i donose sve veću štetu.

“Vidio sam puno znanstvenih izvještaja u svoje vrijeme, ali ništa slično ovome. Izvješće IPCC-a je atlas ljudske patnje i osuđujuća optužnica neuspjelog vodstva za klimu”, rekao je António Guterres, glavni tajnik UN-a.

IPCC Izvještaj kaže:

• Sva mjesta su pogođena, a nijedna naseljena regija ne može izbjeći strašne utjecaje porasta temperatura i sve ekstremnijih vremenskih prilika.
• Otprilike 50 posto svjetske populacije – između 3,3 milijarde i 3,6 milijardi ljudi – živi u područjima koja su “vrlo osjetljiva” na klimatske promjene.
• Milijuni ljudi suočavaju se s nestašicom hrane i vode zbog klimatskih promjena, čak i pri sadašnjim razinama grijanja.
• Masovno izumiranje mogih vrsta – od drveća do koralja već je u tijeku.
• 1,5 °C iznad predindustrijskih razina predstavlja “kritičnu razinu” iznad koje se učinci klimatske krize snažno ubrzavaju, a neki postaju nepovratni.
• Obalna područja diljem svijeta i mali nizinski otoci suočavaju se s poplavama pri porastu temperature za više od 1,5 °C. Mali otoci bit će među najteže pogođenima.
• Ključni ekosustavi gube sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida. Neke su zemlje pristale očuvati 30 posto Zemljinog kopna, ali očuvanje barem polovice moglo bi biti potrebno kako bi se obnovila sposobnost prirodnih ekosustava da se nose sa štetom koja im je nanesena.

Vlade u drugim dijelovima svijeta mogle bi pomoći svojim ljudima da se prilagode nekim od utjecaja klimatske krize: izgradnjom obrane od poplava, pomaganjem poljoprivrednicima u uzgoju različitih usjeva ili izgradnjom otpornije infrastrukture. No, autori kažu da će se sposobnost svijeta da se prilagodi utjecajima brzo smanjiti s daljnjim porastom temperatura, brzo dosežući “tvrde” granice izvan kojih bi prilagodba bila nemoguća – stoji u izvješću.

IZVOR: Ljepotaizdravlje.hr