Mogućnost nuklearne katastrofe u Ukrajini nije jedina opasnost kada govorimo o posljedicama koje će ruska invazija imati na okoliš Ukrajine i susjednih država.
Kada se u obzir uzmu sve veće emisije zbog vojnih aktivnosti, izlijevanje hemikalija i otrovni oblaci uzrokovani uništavanjem industrijskih postrojenja i skladišta goriva, kontaminacijom vode i tla teškim metalima i hemikalijama od bombi i oružja, pa čak i uništavanjem usjeva i divljih životinja – utjecaj rata bit će devastirajuć.
– Postoje područja u sjevernoj Francuskoj i Belgiji pogođena Prvim svjetskim ratom gdje još uvijek ne možete uzgajati biljke jer ima neeksplodiranih ubojnih sredstava u zemlji ili je pak tlo kontaminirano teškim metalima i ostacima hemijskog oružja. Dakle, šteta može trajati 100 godina. Kada jednom oštetite okoliš i uništite ekosustave, on se ne vraća na ono što je bio prije. Uvijek će biti degradirano. Drveće i trava mogli bi ponovno rasti, ali ekosustav koji se izgradio bit će, najčešće, drugačiji – kaže Doug Weir, direktor odjela za istraživanja i politike Opservatorija za sukobe i okoliš (CEOBS).
Opservatorij za sukobe i okoliš (CEOBS), neprofitna organizacija sa sjedištem u Velikoj Britaniji, pomno prati situaciju u Ukrajini i utjecaj ruske invazije na okoliš.
Istraživači su pokušavali procijeniti situaciju na terenu putem satelitskih slika i svjedočenja očevidaca, budući da je većina mrežnih postaja za praćenje uklonjena.
– Ono što nas najviše brine je ruska strategija bombardiranja urbanih područja koja imaju industrijska postrojenja blizu mjesta gdje ljudi žive, rade i gdje se djeca igraju – poručuju iz te organizacija za portal Euronews Green.
Tokom napada 11. septembra na Svjetski trgovački centar u New Yorku formirao se atmosferski oblak koji je sadržavao mljeveni cement, staklena vlakna, azbest, olovo, policikličke aromatične ugljikovodike (PAH), poliklorirane bifenile (PCB) i poliklorirane furane i dioksine . Uništavanje cijelih gradova, bombardiranjem industrijskih lokacija diljem Ukrajine, moglo bi imati sličan utjecaj na kvalitetu zraka, ali u još većim razmjerima.
Posljedice rata u Ukrajini već su vidljive, budući da sukob traje u istočnim pokrajinama zemlje od 2014., prema nedavnom izvješću Akcije protiv oružanog nasilja, u ukrajinskom Donbasu mine su već ispustile metan i otrovne teške metale u lokalne bazene podzemnih voda.
Opkoljeni grad Mariupol, u kojem se trenutno vode teške borbe, također brine ekologe. U gradu se nalaze dvije velike željezare i čeličane, te više od 50 drugih industrijskih postrojenja, koja bi u slučaju oštećenja mogla nanijeti ozbiljnu štetu okolišu.
Pravi razmjer ekološke štete u Ukrajini tek treba vidjeti.
Prethodni sukobi, poput rata u Čečeniji, ostavili su, prema istraživanju Srednjoazijsko-Kavkaskog instituta, 30 posto čečenskog teritorija kontaminirano. Gotovo polovica poljoprivrednog zemljišta više nije obradiva zbog 20.000 tona naftnih onečišćujućih tvari koje su iscurile u zemlju od 1994. godine.
– Ali jednom kada oružje utihne, tada se obnavljanje okoliša pretvara u još veći izazov. Sanacija okoliša je vrlo skupa i često tehnički prilično izazovna, a mi smo otkrili da se često nakon sukoba ona ne provodi. Nema kapaciteta, novca ili sredstava za sanaciju okoliša – zaključio je Weir.
– Nikada više ne bismo smjeli žrtvovati ljudska prava za plin. Naglašavam kako nam ova kriza pokazuje kako je Europi potrebna bolja energetska infrastruktura – rekla je zastupnica u Europskom parlamentu, Iratxe García Pérez (Španjolska, S&D).
IZVOR: jutarnji.hr
