Osim što su često na “crnoj listi”, zdrave prehrane, slatkiši i peciva ne pomažu okolišu, pridonose većoj površini usjeva, oskudici vode i ugljičnom otisku, prema novoj studiji.
Želite dati svoj doprinos za bolji okoliš? Smanjite slatkiše, peciva, prženu hranu i prerađeno meso. Prema novoj studiji objavljenoj ovog mjeseca, smanjenje ove hrane u našoj prehrani nije samo bolje za naše zdravlje nego i za planet.
Dijetetičarka sa Sveučilišta Južne Australije, Sara Forbes, koja je vodila pregled 20 studija o utjecaju konzumacije hrane na okoliš u Australiji i na Novom Zelandu, kaže da nalazi naglašavaju potrebu za održivijim izborom prehrane.
Prema izvješću savezne vlade objavljenom 2020., Australija je ispustila oko 510 metričkih tona ugljičnog dioksida, a emisije povezane s hranom čine 14,2 posto od ukupnog broja. Izvješće je pokazalo da prosječni Australac svojom prehranom proizvede 19,7 kg ugljičnog dioksida svaki dan.
Drugo izvješće iz 2017. pokazalo je da otpad od hrane čini otprilike šest posto australskog stakleničkog plina, uzimajući u obzir vodu, energiju i pesticide koji se koriste u proizvodnji i pakiranju hrane koji završava na odlagalištu, gdje ispušta još više metana dok se razgrađuje.
Za razliku od Novog Zelanda, aktualne australske smjernice o prehrani ne uzimaju u obzir utjecaj hrane na okoliš te ih je potrebno ažurirati, kako kažu istraživači. Postojeće studije preporučuju svakodnevne porcije “osnovnih” namirnica: voće i povrće, žitarice, nemasno meso, riba, jaja, orašasti plodovi, sjemenke, mahunarke, mlijeko, sir, jogurt i alternative. Onih drugih, ako želite više činiti za okoliš, poput prerađenog mesa, hrane bogate šećerom i peciva – što manje.
Naime, na Novom Zelandu najveći emiteri stakleničkih plinova su meso, plodovi mora i jaja (35 posto), a slijede visoko prerađena hrana poput peciva i sladoleda (34 posto). Druge studije ispitivale su utjecaje korištenja vode u proizvodnji hrane na okoliš.
“Hrana poput slatkiša, prerađenog mesa i peciva ima veći ugljični otisak, donosi manjak vode i ekološki otisak. Meso također emitira stakleničke plinove iako je njegov otisak zbog nedostatka vode manji u usporedbi s mliječnim proizvodima, žitaricama, žitaricama, voćem i povrćem”, kaže Forbes. “Vrijeme je da bolje prepoznamo utjecaje vrste i količine hrane koju jedemo na okoliš s obzirom na planet, kao i na naše zdravlje.”
IZVOR: Ljepotaizdravlje.hr